Brzo otvaranje kukuruzne silaže

Kukuruzna silaža temelj je voluminozne krme na većini govedarskih farmi. Zbog sadržaja škroba, dobre probavljivosti i visokog udjela suhe tvari, važan je izvor energije u hranidbi mliječnih krava i tovne junadi (Slika 1).

Slika 1: Kukuruzna silaža

U idealnom bi svijetu svi poljoprivrednici imali zalihe krme — i to krme koja je dovoljno dugo fermentirala te je, povrh svega, iznimne kvalitete i probavljivosti. No, u praksi je to prava rijetkost jer zalihe ne prate uvijek naše planove. Klimatske promjene, oluje, tuča, česte suše, kasna žetva ili povećanje potražnje mogu uzrokovati da stara silaža ponestane prije nego što se očekuje.

Što učiniti u takvoj situaciji? Koja je odluka najispravnija? Brzo otvoriti novi silos s ovogodišnjom, novom silažom? Kupiti "zamjensku" silažu u balama ili izravno iz silosa na drugom gospodarstvu? Pronaći alternativne izvore energije i prebroditi određeno razdoblje bez kukuruzne silaže u obroku? To su uistinu teške odluke.

U nastavku ćemo analizirati teoriju ranog otvaranja nove silaže. Dugo se smatralo da kukuruzna silaža u silosu mora fermentirati najmanje 6 do 8 tjedana prije otvaranja. Istina je da brzo otvaranje silosa može biti rizično ako se ne koriste dodaci za siliranje. U takvim se uvjetima preporučuje držati silos zatvorenim dulje vrijeme.

Zašto? Ključ leži u mikrobima i samom procesu fermentacije. Biljke prirodno sadrže razne vrste mikroorganizama, no njihova je populacija premala i nedovoljno učinkovita za optimalan tijek fermentacije. Zbog toga u silaži ostaje znatna količina kisika, pa se neželjeni mikrobi ne deaktiviraju nego nastavljaju trošiti šećere (koje bi mliječno-kiselinske bakterije inače pretvorile u mliječnu kiselinu). U takvim okolnostima fermentacija ne završava u potpunosti, a kvasci i plijesni — ponovnim izlaganjem zraku — počinju razgrađivati vrijedne hranjive tvari.

Posljedice su gotovo neizbježne: pregrijavanje silaže, veći gubici hranjivih tvari, smanjena konzumacija krme te negativan utjecaj na metabolizam i zdravlje životinja (poremećaji u buragu, proljev). Rezultat, dakle, nije nimalo povoljan (Slika 2).

Slika 2: Loša kukuruzna silaža

Međutim, današnja nam moderna tehnologija i primjena namjenskih dodataka za siliranje (npr. SiloSolve ® FC) omogućuju sigurno i znatno ranije otvaranje novoga silosa.

Dodatak za silažu SiloSolve® FC s Oxycap® tehnologijom sadrži kombinaciju bakterija Lactococcus lactis O224 i Lentilactobacillus buchneri LB1819 (Slika 3). Prvi soj vrlo brzo troši preostali kisik i počinje intenzivno proizvoditi mliječnu kiselinu, dok drugi vrlo brzo stvara octenu kiselinu, koja učinkovito inhibira razvoj kvasca i plijesni. Rezultat je kontrolirani proces fermentacije, brži pad pH vrijednosti, brže uspostavljanje potpuno anaerobnih uvjeta, inhibicija neželjenih mikroba, manji gubitak suhe tvari i znatno bolja aerobna stabilnost silaže nakon otvaranja. Odlično, zar ne?

Slika 3: Djelovanje SiloSolve^® FC.

Primjera radi, istraživanja pokazuju da primjenom dodatka SiloSolve® FC stvaranje octene kiseline započinje već unutar prvih nekoliko dana nakon siliranja. Slijedom toga, aerobna se stabilnost poboljšava znatno brže nego kod konvencionalnih dodataka za siliranje. Pokusima je utvrđena povećana stabilnost kukuruzne silaže već nakon dva do osam dana fermentacije, zbog čega proizvođač navodi da se, uz pravilno provedeno siliranje, nova silaža može sigurno uključiti u obrok krava već nakon sedam dana (Slika 4). To je prije samo nekoliko godina bilo potpuno nezamislivo.

Slika 4: Gubitak suhe tvari i aerobna stabilnost u odnosu na duljinu fermentacije

Mogućnost otvaranja kukuruzne silaže tretirane proizvodom SiloSolve® FC nakon svega sedam dana ne samo da štedi vrijeme, već pruža i dodatnu sigurnost u situacijama kada su zalihe pri kraju, a kvaliteta obroka ključna za proizvodne rezultate.

Trošak nabave dodatka za siliranje stoga čini tek mali udio u ukupnim troškovima pripreme silaže, dok gubici uzrokovani lošim procesom siliranja mogu biti iznimno visoki.

Ipak, valja napomenuti da, iako dodaci za siliranje mogu znatno poboljšati proces fermentacije, oni ne mogu u potpunosti kompenzirati pogreške napravljene pri samom siliranju (Slika 5).

Za uspješno rano otvaranje, preduvjeti su i dalje sljedeći:

- Žetva kukuruza s odgovarajućim udjelom suhe tvari,

- Ispravna duljina reza i dobra obrada zrna,

- Intenzivno prešanje,

- Brzo pokrivanje silosa,

-Odgovarajuće pokrivanje silosa (zid, donja folija, UV folija, mreže, mreže itd.).

Slika 5: Siliranje kukuruza

Stoga cilj pravilnog siliranja nije samo očuvanje biljne mase, već i maksimalno očuvanje njezine hranjive vrijednosti. Samo kombinacija ispravne tehnologije siliranja i primjene učinkovitog dodatka za siliranje omogućuje brzu, sigurnu i stabilnu fermentaciju, a time i dobivanje visokokvalitetne krme. Visokokvalitetna silaža u konačnici osigurava kvalitetniji obrok (Slika 6), stabilniju proizvodnju te bolju ekonomičnost cjelokupnog uzgoja.

Slika 6: Unos hrane

AUTOR: Karin Zorko, mr.ing.zoot (Animalis, d.o.o.)

POVEZANI ČLANCI

Kukuruz posmeđio, a zrno još nije zrelo – kada silirati u uvjetima suše?