Mastitis kod junica ili krava u prvoj laktaciji (prvotelki)

Junice su budućnost stada, stoga je vrlo važno kakvo je stanje vimena junica i krava u njihovoj prvoj laktaciji. Mastitis kod junica ima dugoročne ekonomske posljedice za stado, jer često utječe i na niži prinos mlijeka i lošije zdravlje vimena u sljedećim laktacijama.

Prema istraživanjima, broj SC na prvom pregledu nakon teljenja već puno govori o budućnosti prvotelke u stadu!

 

Učestalost mastitisa kod junica

Junice, kao i krave, mogu patiti od kliničkog (promjene u mlijeku, povišena T, oteklina, bol) ili subkliničkog mastitisa (povećan SC), a osim toga, kod njih se često javljaju slijepe sise, što može biti posljedica upale vimena čak i prije teljenja.

Iako junice nikada nismo muzli i nisu bile izložene vakuumu, muznim jedinicama, istraživanja pokazuju da je klinički mastitis češći kod prvotelki u prvim tjednima nakon teljenja nego kod starijih krava (grafikon 1). Međutim, ako uzmemo u obzir cijelu laktaciju, incidencija kliničkog mastitisa kod junica je niža.

Postavlja se pitanje: zašto prvotelke imaju više mastitisa na početku laktacije nego starije krave, kada se javlja infekcija vimena kod junica i koje bi se mjere mogle poduzeti kako bi se smanjila incidencija mastitisa kod prvotelki.

 

IMATE LI PROBLEMA SA ZDRAVLJEM VIMENA JUNICA U VAŠEM STADU?

Smatramo da je stado problematično ako:

- Više od 15% junica ima klinički mastitis oko teljenja (zasušene četvrti također smatramo kliničkim mastitisom!),

- Ako > 15% junica ima SC veći od 150 000 prvog dana testiranja.

 

Uzroci mastitisa kod junica

 

Mnoge junice imaju zaraženo vime prije teljenja, a mnoge se zaraze tijekom ili ubrzo nakon teljenja. Postoje velike razlike između stada: od 29% do 75% junica je zaraženo prije teljenja. Međutim, mnoge junice su zaražene tzv. CNS-om (koagulaza-negativni stafilokoki, sve se više koristi naziv NAS - ne-aureus stafilokoki, ali ćete i na bakteriološkom pregledu pronaći samo Staphylococcus sp.). Ovo je široka skupina patogena koji se međusobno jako razlikuju. To su stafilokoki, ali za razliku od Staph. aureus, koji je važan (glavni) patogen, oni su sporedni patogeni.

Neki CNS patogeni ponašaju se više kao patogeni iz okoliša, neki više kao zarazni patogeni. Uglavnom uzrokuju subklinički mastitis. Prvotelke zaražene njima imaju neznatno povećan broj SC (za oko 50 000), dok životinje zaražene glavnim patogenima (npr. Staph. aureus ili E. coli) obično imaju veći broj SC (preko 250 000). Broj SCC kod ovih životinja obično ne pada ispod 100 000 tijekom cijele laktacije!

 

Infekcije CNS-a se obično ne liječe. Zanimljivo je da prvotelke zaražene CNS-om imaju čak i veći prinos mlijeka od životinja koje nisu zaražene nikakvim bakterijama! Stoga je vrlo važno znati s kojim patogenima imamo posla.

Međutim, budite oprezni: ako bakteriološka analiza nakon kliničkog mastitisa utvrdi CNS kao uzročnika, moguće je da je pravi uzročnik mastitisa neka druga bakterija koju nismo izolirali! CNS obično ne uzrokuje klinički mastitis, već samo (malo) povećan broj SC.

Uzročnik kliničkog mastitisa vjerojatnije je jedna od glavnih bakterija (Staph. aureus, Str. uberis, Str. disgalactiae, E. coli su posebno česti).

Koja je od ovih bakterija najčešći uzrok mastitisa kod junica ovisi o farmi. Ako je Staph. aureus prisutan na farmi, često se nalazi kod prvotelki!

 

Subklinički mastitis i broj SC kod prvotelki nakon teljenja

 

Jedini znak subkliničkog mastitisa je povišen broj SC. Kod junica prvotelki očekujemo niži broj SC nego kod krava. Cilj za junice na razini stada je stoga ispod 150 000 SC, a za krave ispod 250 000 SC.

 

Istraživanja pokazuju da junice prvotelke s povišenim brojem SC pri prvom mjerenju imaju:

1. niži prinos mlijeka tijekom cijele laktacije, vjerojatno zbog oštećenja mliječne žlijezde,

2. veći broj SC tijekom prve laktacije i

3. veću vjerojatnost da će biti uklonjene iz stada!

 

Junice prvotelke još uvijek rastu tijekom prve laktacije, a raste im i mliječna žlijezda. Oštećenje vimena na početku prve laktacije stoga može imati dugoročne posljedice. Junice koje su se telile s manje od 50 000 SC imaju veći prinos mlijeka, manje kliničkog mastitisa i bolje izglede za ostanak u stadu. Što je niži broj SC nakon prvog teljenja, to je bolje! Uzgajivači često misle da je broj SC možda prenizak, ali istraživanja to ne potvrđuju! Važna je sposobnost životinje da regrutira, privuče SC u mliječnu žlijezdu kada dođe do infekcije vimena, kako bi spriječila mastitis, a ne da su te stanice stalno prisutne u mlijeku!

 

Klinički mastitis kod prvotelki

Kao što smo na početku saznali, klinički mastitis kod junica je posebno čest u prvim tjednima laktacije. Dobra strana je što je liječenje mastitisa kod junica uspješnije. Veća je vjerojatnost da ćemo postići bakteriološko izlječenje, tj. eliminirati bakterije iz vimena, nego kod krava. Izliječeni klinički mastitis nema dugoročni utjecaj na povećani broj SC i na proizvodnju životinja. Ipak, prvorotkinje s teškim kliničkim mastitisom češće se eliminiraju iz stada od onih koje nisu imale mastitis.

 

Spriječavanje mastitisa kod junica

S obzirom na to da junice nisu bile u doticaju s izmuzištem (strojem za mužnju), a svejedno su često inficirane, u prevenciji mastitisa moramo se usmjeriti na razdoblje uzgoja te na sam trenutak teljenja. U jednom njemačkom istraživanju dokazano je da je čak 77 % infekcija vimena utvrđenih pri teljenju potjecalo iz razdoblja uzgoja.

Dokazano je da se pojedini zarazni uzročnici mogu prenositi hranjenjem teladi mastitičnim mlijekom, nakon čega dolazi do međusobnog sisanja. Uzročnici se nastane u ustima teleta, a međusobnim sisanjem prenose se na vime, gdje čekaju teljenje kako bi uzrokovali mastitis. Stoga se hranjenje mlade ženske teladi mastitičnim mlijekom ne preporučuje. Naravno, jednako je važno spriječiti i međusobno sisanje.

Za sprječavanje zaraznog mastitisa kod junica važno je i učinkovito suzbijanje muha, koje mogu prenositi mastitis kod junica. Istraživanja su pokazala vezu između suzbijanja muha i pojave zaraznog mastitisa kod junica.

Potrebno je spriječiti ozljede i ogrebotine na vimenu. U njima se mogu naseliti Staph. aureus.

 

Na pojavnost mastitisa uzrokovanog okolišnim mikroorganizmima kod prvotelki značajno utječe čistoća vimena junica. Osim što, osobito u posljednjem tromjesečju graviditeta junica, moramo osigurati čistu i suhu stelju, preporučuje se i šišanje ili spaljivanje dlaka na vimenu junica. Na brojnim je farmama već dobro posvećena pažnja higijeni krava u laktaciji, dok se junice drže u znatno lošijim higijenskim uvjetima! Češća pojava mastitisa zabilježena je i kod junica čije su sise bliže tlu.

Jednako kao i kod krava, iznimno je važna higijena u rodilištu, gdje su česte infekcije uzročnicima iz okoliša.

Također, kao i kod krava, i kod junica je utvrđena povezanost između pojedinih nutrijenata te pojavnosti mastitisa i broja somatskih stanica. Stoga odgovarajuća briga mora započeti već tijekom uzgoja!

 

Selen i vitamin E povećavaju aktivnost fagocita (stanica sposobnih uništavati i probavljati bakterije) te time doprinose zdravlju vimena. S boljom otpornošću životinja, što izravno utječe na pojavnost mastitisa, dokazano su povezani i bakar, cink, vitamin A te beta-karoten, uglavnom kao antioksidansi i elementi koji ključno utječu na epitel i sluznicu - prvu prepreku bakterijama pri ulasku u sisni kanal.

Važno je osigurati da ne dolazi do velikog pada tjelesne kondicije junica i negativne energetske bilance, što često prati i edem vimena koji predstavlja dodatni rizik za razvoj kliničkog mastitisa. Veći rizik od mastitisa i povišenog broja somatskih stanica prisutan je kod starijih junica, što je vjerojatno povezano s prekomjernom tjelesnom masom, težim teljenjima...

Stada s višim brojem somatskih stanica u zbirnom uzorku (laktofrizu) i većom pojavnošću mastitisa kod krava u pravilu imaju i viši broj somatskih stanica te više slučajeva kliničkog mastitisa kod prvotelki! To ukazuje na prijenos bakterija sa starijih na mlađe životinje. Znatno je manje problema s mastitisom kod prvotelki u stadima u kojima su junice smještene odvojeno od krava.

Uzimajući u obzir gore navedene razloge i poboljšano upravljanje stadom, možemo razmotriti i korištenje čepova za sise kod junica (više od polovice junica ima otvoren sisni kanal 60 dana prije teljenja) ili čak korištenje antibiotika za sušenje. Moguća i dokazano učinkovita mjera (posebno kod infekcija sa Str. uberis) je i dezinfekcija vimena prije prvog teljenja dezinficijensima za vime. Mnogo se očekuje i od cijepljenja junica. Međutim, još uvijek postoji malo istraživanja u ovom području.

 

Zaključak


Subklinički ili klinički mastitis u prvoj laktaciji loš je znak za životinju i ekonomiju uzgoja. Stoga je od najveće važnosti poduzeti mjere za smanjenje vjerojatnosti mastitisa kod junica koje su već u uzgoju. Zamjena starih, često kronično zaraženih krava tretiranim junicama često je najbolji način za poboljšanje stanja zdravlja vimena u stadu.

 

Autor: Črtomir Praprotnik, dr. med.vet.

Animalis, d.o.o.

 

POVEZANI ČLANCI

Analiza mužnje

Praćenje zdravlja mliječne žlijezde uz program KENO™-M