Proljev kod teladi

PROLJEV KOD TELADI

Prvi tjedni života ključni su za telad. Već 24 sata nakon teljenja, pasivni imunitet koji tele prima putem kolostruma počinje opadati. Telad su vrlo osjetljiva na infekcije, posebno u 2. i 3. tjednu života, kada aktivni imunitet još nije uspostavljen (Slika 1).

Slika 1: Prilagođeno po Hoard's Dairyman: Optimum Health, … (lipanj, 2020).

Upravo u tom razdoblju telad često ima proljev, uz plućne bolesti (Slika 2). Proljev se javlja kada se poveća sadržaj vode u izmetu, a povećava se i učestalost defekacije i volumen izlučenog izmeta. Tele ne podiže niti uvlači rep prilikom defekacije, pa su stražnji dijelovi često prljavi. U vodenastom izmetu različitih boja (smećkasti, žuti, sivi, bijeli, ...) mogu biti prisutni i sluz i krv (osobito u prisutnosti Salmonella, Eimeria, Clostridium perfringens).

Slika 2: Tele s jakim proljevom (Foto: Karin Zorko)

Ostali popratni znakovi koji se vrlo često opažaju kod teladi s proljevom su nedostatak interesa za okolinu, prljave suhe nosnice i tanka, beživotna dlaka. Telad odbija piti, što neminovno dovodi do dehidracije ili gubitka tjelesnih tekućina. Za procjenu dehidracije pratimo ponašanje, upale oči i provodimo test elastičnosti kože (kožnog nabora) (Slika 3, Tablica 1). Ovim testom prati se koliko je vremena potrebno da se koža vrati u prvobitni položaj. Kod zdrave teladi to se dogodi za manje od sekunde.

Slika 3: Test kožnog nabora (Foto: Karin Zorko)

Tablica 1: Prilagođeno po Hoard's Dairyman: Catch dehydrated, … (Srpanj, 2019).

Proljev prati upala crijevne sluznice, koja je odgovorna za slabu apsorpciju hranjivih tvari i vode. Telad, koja je već u negativnoj energetskoj ravnoteži (ograničene rezerve tjelesne masti), odbija mlijeko, koje im je primarni izvor hranjivih tvari. Rezultat je teška pothranjenost (vidljiva koštana križna kost, rebra, ramena) i hipoglikemija (smanjenje šećera u krvi).

Telad s proljevom često je dehidrirana, što je popraćeno poremećajem ravnoteže elektrolita (smanjenjem razine natrija, kalija i klora).Često se zbog promjena u kiselinsko-baznoj ravnoteži tekućina u tijelu razvija metabolička acidoza, pad pH vrijednosti krvi. Što je pH krvi niži, to je metabolička acidoza jača, te je stanje teleta gore (zdrava telad = pH 7,35-7,45; depresivna telad s proljevom = pH 7,3-7,2; telad nema volje ili ne može ustati = pH 7,1; tele koje leži na boku i pred uginućem = pH oko 7).

Telad se ne isteže prilikom ustajanja, izgleda slabo, zauzima nekontrolirano držanje i savija kralježnicu. Mnogo leži, ima spuštene uši i gubi refleks sisanja. Može razviti temperaturu, oboljeti od sekundarnih bolesti (septikemija - trovanje krvi, pneumonija - upala pluća, poliartritis - upala zglobova), poleći i na kraju, najčešće zbog teške dehidracije, može i uginuti.

Osim brojnih negativnih učinaka na zdravstveno stanje (osjetljivost na druge bolesti, troškovi liječenja) i proizvodne rezultate (dnevni prirast, ujednačenost), proljev ima snažan utjecaj na budućnost i ekonomiju stada zbog visoke stope uginuća, a time i gubitka mlade teladi za remont.

NAJČEŠĆI UZROCI PROLJEVA

Uzimajući u obzir navedeno, često se pitamo: "Kako uopće dolazi do proljeva kod teladi?" Postoji mnogo uzroka proljeva, ali najčešći su patogeni mikroorganizmi i pogreške u menadžmentu.

PATOGENI MIKROORGANIZMI (bakterije, virusi, protozoe) vrlo su čest uzrok proljeva kod teladi. Na tijek proljeva utječu: vrsta patogenog mikroorganizma, razina izloženosti i pritisak infekcije. Kriptosporidije, kokcidije i rotavirusi su široko rasprostranjeni mikroorganizmi u štalama (slika 4).

Slika 4: Prilagođeno po Farmers Guardian: Calf scour- Best practice, … (listopad, 2018)

1. BAKTERIJE: Proljev uzrokovan bakterijama (Escherichia coli, Salmonella spp., Clostridium perfringens) vrlo je čest odmah nakon teljenja, odnosno u prvim danima života teleta. Od navedenih bakterija, Escherichia coli je najčešća, a ujedno i najproblematičnija. Escherichia coli ili skraćeno E. coli uzrokuje bolest koja se naziva kolibaciloza ili često jednostavno bijeli proljev. Bakterije, koje trajno nastanjuju crijeva, također su uvijek prisutne u okolišu - posebno u lošim higijenskim uvjetima. Kolibaciloza se najčešće javlja kod tek oteljene teladi koja nisu primila dovoljno antitijela s kolostrumom (premalo kolostruma, loše kvalitete ili prekasno) u prvim danima života (1.-5. dana života). Bolest može imati nekoliko oblika, i to sepsu, dizenteriju (proljev), enterotoksemiju (crijevno trovanje toksinima), upalu pluća, poliartritis. Bez obzira na oblik bolesti, telad je teško dehidrirana, nema apetit i ima proljev jakog mirisa (vodenast, sivobijel do žut). Prognoza je loša.

2. VIRUSI: Virusni proljev (Rotavirus, Koronavirus, BVD) najčešće se javlja kod teladi do 3 tjedna starosti. Problematični su jer virusi brzo prodiru u tanko crijevo, gdje oštećuju i/ili uništavaju crijevne resice. Posljedice su jaki proljevi. Telad je apatična, ne jede i često ima temperaturu. Najvažnije stvari u liječenju virusnog proljeva su rehidracija (tekućina i elektroliti) i potporna terapija. Ako je tele zaraženo samo uzročnicima virusnog proljeva, liječenje antibioticima nije učinkovito. Ako tele uz virusne uzročnike ima i sekundarne uzročnike proljeva (bakterije, protozoe), primjena antibiotika ima smisla. Prevencija je ključna - cijepljenje visoko-gravidnih životinja, dobro upravljanje i hranjenje visokokvalitetnim kolostrumom od cijepljenih životinja. Rota virus najčešće se javlja kod teladi starosti između 5 i 14 dana. Zahvaćene su stanice crijevnih resica u tankom crijevu, koje su odgovorne za apsorpciju hranjivih tvari i vode. Rezultat je žućkasta pastasta stolica (Slika 5), ​​koja ubrzo eskalira u jaki proljev. Tjelesna temperatura je između 38 i 39,5°C.

Slika 5: Žuta pastozna stolica (Foto: Karin Zorko)

Korona virus se javlja kod teladi u dobi između 5 i 30 dana i opasniji je od rotavirusa. Infekcija zahvaća crijevne resice tankog i debelog crijeva, kao i stanice gornjih dišnih putova. Osim što otežava apsorpciju hranjivih tvari i vode, virus trajno oštećuje stanice crijevne sluznice, uzrokujući teški proljev. Stoga je smrtnost teladi visoka. Telad koja preživi često zaostaje za svojim vršnjacima u rastu.

3. PROTOZOE: Protozoe ili praživotinje (Cryptosporidium parvum, Eimeria spp., Giardia duodenalis) uglavnom uzrokuju proljev kod starije teladi. Uzročnici izlučuju jaja, oociste, koje su perzistentne i zahtijevaju posebne pristupe čišćenju i dezinfekciji.

Cryptosporidium parvum ili kriptosporidije uzrokuju proljev kod teladi u dobi od oko 21 dan. Obično telad sa slabijim imunološkim sustavom obolijeva od kriptosporidioze. Takva telad ima umjereni proljev bijele/žute/zelenkaste boje. Proljev je obično dugotrajan, kroničan i može sadržavati sluz, krv i neprobavljeno mlijeko. Zaražena telad izlučuje jajašca (oociste) u okoliš svojim izmetom. Pritisak infekcije je izuzetno visok zbog velikog broja jajašca koja se izlučuju u okoliš. Čak i jedno tele ima visok potencijal zaraziti svu telad. Bolest je zoonoza, što znači da je moguć i prijenos na ljude! Dojenčad i imunokompromitirane osobe su posebno osjetljive. Preporučuje se spriječiti kontakt tih osoba sa životinjama na farmi.

Eimeria spp. ili kokcidije javljaju se kod teladi starije od 3 tjedna. Uglavnom su to manje otporna telad koja je izložena stresnim situacijama. To su promjena godišnjeg doba u hladno/vlažno; preseljenje teladi iz pojedinačnih u grupne bokseve, gdje ima više teladi u boksu, više gnoja, vlage... veći infektivni pritisak i mogućnost infekcija. Telad ima tekući proljev smeđe-zelenkaste boje (slika 6), često s krvlju (slika 7) i sluzi. Telad su dehidrirana, ne dobivaju na težini ili ne mršave dobro, a mogu biti i naduta. S vremenom mogu razviti anemiju.

Slika 6: Smeđe - zeleni proljev (Foto: Karin Zorko)

Slika 7: Krvava stolica (Foto: Karin Zorko)

OSTALI ČIMBENICI

Vrlo važan čimbenik u pojavi proljeva je upravljanje stadom - posebno loša higijena i pogreške u hranidbi teladi te u uzgoju visoko-gravidnih životinja.

Hranidba teladi ili napajanje igra vrlo važnu ulogu. Pogreške u hranjenju kolostrumom (prekasno, premalo, loše kvalitete, kontaminirano, prehladno/pretoplo) dokazano uzrokuju lošiji imunološki status teladi i veću osjetljivost na bolesti. Kasnije, prilikom hranjenja mlijekom ili mliječnom zamjenicom, susrećemo se s naglim promjenama, lošom kvalitetom, lošom pripremom zamjenice (grudice), prekomjernim hranjenjem i pijenjem u burag (Slika 8).

Slika 8: Stolica teleta koje se napajalo u burag (Foto: Karin Zorko)

Osim ovih čimbenika, na pojavu proljeva mogu utjecati i promjena rutine, prenapučenost, telad različite dobi u istom boksu, stres, vremenski uvjeti (vlažno, mokro, hladno), prisutnost unutarnjih parazita (osobito kod životinja na ispaši), prisutnost BVD-a u stadu.

MJERE U SLUČAJU PROLJEVA

Što prije reagiramo, veće su šanse za dobar ishod.

Bolesno tele izolirajte što je prije moguće. To smanjuje pritisak infekcije i vjerojatnost prijenosa patogena na zdravu telad. Brzi dijagnostički testovi za uzročnike proljeva kod teladi (npr. Huve-check calf scour 4, slika 9) mogu nam pomoći u daljnjim mjerama.

Slika 9: Određivanje uzročnika proljeva (Foto: Karin Zorko)

Činjenica je da tele s proljevom gubi puno tekućine (može izgubiti i do 20% više tekućine od normalnog zdravog teleta). Stoga je bitno teletu dati dovoljno tekućine, soli, elektrolita (kalij, natrij, klor), glukoze (one koja ne iritira crijeva) i puferskih tvari kada ima proljev. Uobičajena pogreška koja se radi kada tele ima proljev je odvikavanje od mlijeka, ne dopuštanje dovoljne rehidracije. Ključ je rehidracija, rehidracija i opet rehidracija (npr. s Rehymedom). Često ne shvaćamo dovoljno što rehidracija zapravo znači, koliko tekućine teletu zapravo treba da zadovolji sve svoje dnevne potrebe. U nastavku je praktična ilustracija u brojkama koja pokazuje koliko tekućine treba teletu od 50 kg sa 6% dehidracije.

Tekućina potrebna za nadoknadu gubitaka: 50 kg x 6% = 3 L.

Tekućina potrebna za održavanje: 100 mL/kg/dan ili 50 kg x 100 mL = 5 L.

UKUPNO POTREBNA DNEVNA TEKUĆINA: 8 L.

Prilikom pripreme rehidracijskih pripravaka strogo se pridržavamo uputa proizvođača i obraćamo pozornost na to dodaje li se rehidracijski pripravak u vodu ili mlijeko. Telad koja je dehidrirana manje od 8% i ima normalnu želju za pićem daju se oralni elektroliti. Ako je tele jače dehidrirano i nema želju za pićem, dajemo mu sondu i obavještavamo veterinara o stanju teleta. Jako dehidrirano tele (10-15%) također će trebati intravensku terapiju.

Telad ne treba gladovati ili lišiti mlijeka kada se pojavi proljev! Mlijeko je primarni izvor energije i hranjivih tvari u ranim fazama života. Ako tele odbija piti mlijeko, izostavljamo najviše jedan obrok. Kada se tele ne osjeća dobro, teletu je i dalje potrebna energija za oporavak.

Osim navedenog, kod proljeva se koriste i ugljen, glina, pektini i druge slične tvari koje djeluju kao apsorbenti. Pomažu u vezanju i apsorpciji štetnih tvari u probavnom traktu i mogu pomoći u smanjenju težine proljeva. Međutim, potreban je oprez u njihovom doziranju i upotrebi. Mogu usporiti prolazak kroz crijeva, a također vezati neke korisne tvari (vitamine i minerale).

Pratimo stanje tijekom intervencije. Dugotrajna terapija antibioticima može dovesti do ponovljenog proljeva, jer antibiotici ubijaju i korisne bakterije prisutne u gastrointestinalnom traktu. U takvim slučajevima preporučuje se teladi davati probiotik (npr. Prolyt pack, Lactiferm vit) tijekom terapije.

PREVENTIVNE MJERE PROTIV PROLJEVA KOD TELADI

Cilj svakog uzgajivača goveda trebao bi biti uzgoj zdrave i vitalne teladi bez gubitaka i nepotrebnih troškova liječenja.

Ako imamo problema s proljevom kod teladi, pitamo se koliko je životinja problematično, koji su opći simptomi, gdje je najviše problema (pojedinačni ili skupni boksevi), koja je razina higijene i kakav je protokol hranjenja, a također i je li bilo nedavnih izvanrednih događaja ili promjena koje bi mogle biti odgovorne za trenutnu situaciju s proljevom.

Zatim razmatramo gdje su kritične točke na farmi koje je potrebno poboljšati. S konzultantom ili veterinarom izrađujemo radne protokole (npr. rukovanje i napajanje kolostrumom, protokol za proljev, protokol za čišćenje i dezinfekciju iglua/bokseva kako bismo mi i drugi članovi obitelji ili zaposlenici farme znali reagirati u različitim situacijama.

Kod teladi moramo razmišljati unatrag. Čak i u periodu uzgoja krava u suhostaju i visoko-gravidnih junica, obraćamo pozornost na krave i fetus koji se razvija u njima. Pazimo na vrlo dobru higijenu i udobnost (Slika 10), na hranidbu (stanje životinje, proizvodnja kolostruma) i na uvjete uzgoja (toplinski stres - hlađenje, njega papaka itd.). Idealno bi bilo da se krave u suhostaju ne drže zajedno s visoko-gravidnim junicama.

Slika 10: Smještaj krava u suhostaju (Foto: Karin Zorko)

Ako je učestalost proljeva kod teladi visoka, razmislite o preventivnom cijepljenju gravidnih životinja, koje potiče stvaranje antitijela protiv uzročnika proljeva (E. coli, rotavirus, koronavirus). Kolostrum cijepljenih životinja stoga je bogatiji tim antitijelima i učinkovitije pomaže u borbi protiv uzročnika proljeva u ranom postporođajnom razdoblju.

Životinje se neposredno prije teljenja odvajaju iz skupine u očišćen i dezinficiran prostor. Ako je potrebna pomoć pri teljenju, pazite da pomoć bude što sterilnija i da naša prisutnost ne uzrokuje dodatni stres. Pri teljenju tele nema dovoljno antitijela koja bi ga zaštitila od bolesti, pa je vrlo osjetljivo na infekcije. Nakon teljenja pažljivo se očisti i što prije odvaja od majke kako ne bi došlo u kontakt s njezinim izmetom (izvorom uzročnika), a pupak mu se dezinficira.

Svaka mjera koja osigurava dobar početak života teleta izuzetno je važna. Oteljeno tele treba smjestiti u dovoljno velik, svijetao, prozračan i uvijek dobro očišćen i dezinficiran individualni smještaj, koji je dobro opremljen! (Slika 11). To minimizira izloženost teleta patogenima.

Slika 11: Tele u čistom individualnom boksu (Foto: Karin Zorko)

Telad nahranite što je prije moguće čistim, visokokvalitetnim kolostrumom, nekontaminiranim izmetom. Pratite kvalitetu kolostruma kolostrometrom - više od 50 mg/ml IgG; ili refraktometrom - više od 24% Brixa ili više od 74 g/L IgG. Idealno bi bilo da tele konzumira barem 10% svoje tjelesne težine kolostruma unutar 12 sati (tele od 40 kg treba konzumirati 4 L kolostruma unutar 12 sati). Prilikom hranjenja pazite da se, zbog prijenosa bolesti, prvo nahrane tek oteljena telad, zatim starija zdrava telad i na kraju bolesna telad. Prilikom hranjenja obratite pozornost na higijenu opreme, odgovarajući napitak (količina, kvaliteta, temperatura) i tehniku ​​hranjenja. Prilikom hranjenja teladi obratite pozornost na ono što vidimo, mirišemo, čujemo i bilježimo zapažanja/promjene. Kada završimo s hranjenjem bolesne teladi, pazimo da temeljito očistimo i dezinficiramo opremu, a ne zaboravimo ni ruke, odjeću i čizme (neke bolesti su zoonoze!).

Budući da patogeni mogu dugo preživjeti u okolišu (prljavo, vlažno), potrebno je osigurati dosljednu higijenu pojedinačnih (Slika 12) i grupnih boksova tijekom uzgoja teladi. To uključuje čišćenje Kenosanom i dezinfekciju Kenocoxom, koji je jedino dezinfekcijsko sredstvo registrirano u Sloveniji koje je učinkovito protiv spora kriptosporidija. Tjednim protokolima čišćenja i dezinfekcije boksova nakon svakog teleta minimaliziramo rizik od proljeva.

Slika 12: Pranje iglua (Foto: Karin Zorko)

Sve preventivne mjere, u kojima ćemo biti dosljedni i precizni, isplatit će se. Promatranjem životinja i poduzimanjem odgovarajućih zootehničkih mjera osiguravamo da se pojava proljeva što više smanji te da možemo uživati ​​u dobrim uzgojnim rezultatima našeg stada.

Autorica: Karin Zorko mag. inž. zootehnike (Animalis, d.o.o.)