Analiza mužnje

Kada govorimo o mužnji i njezinim učincima na mliječnu žlijezdu, važno je razmotriti međudjelovanje triju ključnih čimbenika: opreme za mužnju, osobe koja obavlja mužnju (muzača) i same životinje. Mužnja se može analizirati na različite načine. Velika količina podataka može se prikupiti jednostavnim promatranjem, za što su potrebni samo vid i sluh. Ipak, za detaljniju analizu koristi se dinamičko ispitivanje mužnje primjenom sustava VaDia (Vacuum Diagnostics Recorder).

Tijekom promatranja mužnje usredotočujemo se na:

1.) Postupak mužnje

Promatramo slijed aktivnosti i primijenjene metode. Mjerimo kontaktno vrijeme, što je ključno za učinkovitu stimulaciju krava te pravilno djelovanje sredstava za čišćenje i dezinfekciju vimena. Također proučavamo raspodjelu zadataka u izmuzištu, procjenjujemo učinkovitost i utvrđujemo mogućnosti za poboljšanje.

2.) Čistoću vrha sise

Čistoću vrha sise procjenjujemo brisanjem sterilnim, dezinficiranim ručnicima nakon početnog brisanja sisa, a neposredno prije postavljanja muznih jedinica. Ako su ručnici zaprljani, to ukazuje na to da su sise ostale prljave prije postavljanja jedinice; to je osobito problematično u slučaju uzročnika mastitisa iz okoliša, pri čemu prljavština služi kao izvor zaraze, a vrh sise kao ulazna točka. Poboljšanje čistoće sisa znatno smanjuje učestalost novih infekcija i kliničkog mastitisa. Čistoća se može poboljšati uporabom sredstava za čišćenje i dezinfekcijom sisa prije mužnje, temeljitim brisanjem vrhova sisa te održavanjem odgovarajućih uvjeta u staji kako bi krave u izmuzište dolazile što čišće.

Slika 1: Prikazane su maramice korištene za čišćenje vrhova sisa prije postavljanja muznih jedinica. Kao što je vidljivo na slici, sise su bile prilično prljave. Na ovoj farmi nije se koristilo sredstvo za čišćenje i dezinfekciju sisa prije mužnje. Čistoća se znatno poboljšala uvođenjem pjene Kenopure (foto: Hana Hrovatin).

Na farmama koje koriste robotske sustave mužnje, pregledom filtara za mlijeko može se procijeniti čistoća vrhova sisa. Ako se na njima zadržava velika količina ostataka, to ukazuje na to da tijekom mužnje na sisama ostaje znatna količina nečistoće.

Slika 2: Filtar za mlijeko s vidljivim nečistoćama. To ukazuje na to da su sise bile prljave u trenutku mužnje (foto: Hana Hrovatin).

3.) Kondiciju sisa

Ljestvice za ocjenjivanje pomažu u procjeni kondicije sisa. Cilj je da 80 posto sisa krava ima ocjenu kondicije 1 ili 2. Visoka učestalost hiperkeratoze – poput hrapavih, ispupčenih vrhova sisa (ocjena 4) ili prstenova oko vrha sise (ocjena 3) – ukazuje na to da su sise izložene prevelikom pritisku. Čimbenici koji tome pridonose uključuju dvofaznu mužnju (loša priprema prije mužnje), mužnju na prazno, previsoku razinu vakuuma, neodgovarajuća sredstva za dezinfekciju i druge uvjete koji negativno utječu na sise.

Slika 3: Tablica za ocjenjivanje koja pomaže odrediti kondiciju vrha sisa.

4.) Ponašanje krava i muzača

Možemo promatrati jesu li krave u izmuzištu opuštene ili dolazi do situacija u kojima se često glasaju, udaraju nogama i ne surađuju. Također su važni odnos muzača prema životinjama i njihov doprinos opuštenom procesu mužnje. Sve to utječe na otpuštanje hormona oksitocina; u stresnim situacijama umjesto njega otpušta se adrenalin, koji ima suprotan učinak i zaustavlja protok mlijeka.

VaDia – uređaj za dinamičko ispitivanje mužnje

Za detaljniju analizu koristimo dinamičko ispitivanje mužnje pomoću uređaja VaDia. On nam omogućuje precizno utvrđivanje onoga što se događa tijekom mužnje te načina na koji oprema za mužnju i postupak mužnje utječu na udobnost krava, broj somatskih stanica i pojavu mastitisa. Uređaj pruža mogućnost provedbe manjih prilagodbi koje mogu imati značajan učinak. Potpuno autonomna jedinica VaDia, koja radi na baterije, pričvršćuje se na muzni uređaj, čime se savjetniku omogućuje da se usredotoči na promatranje postupaka mužnje. Možemo procijeniti spremnost krava za mužnju (tzv. bimodalna mužnja), pojavu mužnje na prazno, rad sustava za automatsko skidanje muznih jedinica, primjerenost veličine muznih guma za krave na farmi, razinu vakuuma na vrhu sise te stabilnost i oscilacije vakuuma unutar sustava za mužnju.

Slika 4: Slika prikazuje uređaj VaDia, pričvršćen na muznu jedinicu, koji omogućuje precizno praćenje svih događaja tijekom mužnje i mjerenje određenih vrijednosti.

Kao što je već spomenuto, osim provjere prikladnosti vakuuma, VaDia nam omogućuje otkrivanje nepravilnih postupaka pri mužnji. Dvije glavne nepoželjne situacije su dvofazna (bimodalna) mužnja i mužnja u prazno.

Dvofazna (bimodalna) mužnja

Dvofazna mužnja je proces mužnje u dvije faze uzrokovan nedostatnom ili lošom stimulacijom krave prije mužnje. Kada krava uđe u izmuzište, 20 posto ukupne količine mlijeka nalazi se u cisterni vimena, dok je 80 posto smješteno u alveolama; za kontrakciju glatkih mišića koji okružuju te alveole potreban je hormon oksitocin.

Slika 5: Prikaz pohrane mlijeka u vimenu. Hormon oksitocin nužan je za otpuštanje većine mlijeka pohranjenog u alveolama; djeluje tako da potiče kontrakciju mioepitelnih stanica koje okružuju alveole.

Za poticanje otpuštanja oksitocina iz hipofize u mozgu potreban je podražaj (mehanički, zvučni itd.). Između početnog podražaja i trenutka kada hormon djeluje na alveole i uzrokuje otpuštanje mlijeka mora proći najmanje 60 sekundi. Ako krava nije dovoljno stimulirana, dolazi do dvofaznog (bimodalnog) tijeka mužnje, kao što je prikazano na donjoj slici. U tom slučaju mlijeko se najprije ispušta iz cisterne vimena – riječ je o mlijeku koje je bilo prisutno već pri ulasku krave u izmuzište – nakon čega protok prestaje; mužnja se nastavlja tek kada oksitocin počne djelovati i mlijeko se otpusti iz alveola. To negativno utječe na stanje sisa (dovodi do hiperkeratoze i pukotina) te povećava rizik od novih infekcija jer se tlakovi u bazi i na vrhu sise izjednačavaju, što može potisnuti mlijeko natrag u vime.

Slika 6: Grafikon koji prikazuje dvofaznu (bimodalnu) mužnju. Plava linija predstavlja vakuum na vrhu sise, dok crvena linija predstavlja vakuum u korijenu sise. Kao što je prikazano na grafikonu, na početku mužnje mlijeko istječe iz sisne cisterne (uz niske razine vakuuma); kada taj protok prestane, razine vakuuma rastu – riječ je o fazi koja se naziva dvofazna mužnja. Glavna faza mužnje započinje kada hormon oksitocin počne djelovati i mlijeko se otpusti iz alveola; to je na grafikonu vidljivo nakon oznake 1:23:000, gdje razine vakuuma padaju.

Kako bi se spriječila dvofazna mužnja, važno je osigurati učinkovitu mehaničku stimulaciju vimena (nanošenje pjene na sise radi čišćenja i dezinfekcije prije mužnje, izmuzivanje prvih mlazova mlijeka i brisanje sisa) te se pridržavati optimalnog vremena pripreme vimena – konkretno, razdoblja između prvog dodira sisa i postavljanja muznih jedinica. To bi razdoblje trebalo iznositi od 60 do 90 sekundi kod mužnje dva puta dnevno te od 90 do 120 sekundi kod mužnje tri puta dnevno. Također je ključan miran i tih proces mužnje koji kravi osigurava mirno okruženje.

„Slijepa” mužnja

Pojam „slijepa mužnja” odnosi se na završnu fazu mužnje tijekom koje su muzne jedinice i dalje priključene na vime iako je protok mlijeka pao ispod ciljane razine. Smjernice za ukupni protok mlijeka u trenutku skidanja muzne jedinice propisuju vrijednosti od 350 do 500 ml/min za mužnju dva puta dnevno te od 600 do 900 ml/min za mužnju tri puta dnevno (kod robotskih sustava mužnje, gdje se skidanje muznih čaša temelji na protoku po pojedinoj četvrti vimena, te vrijednosti treba podijeliti s 4). Ako muzne jedinice ostanu priključene na vime predugo nakon što protok padne ispod navedenih vrijednosti, može doći do stvaranja prekomjernog podtlaka, što potencijalno uzrokuje oštećenja i promjene na sisama (poput prstenova na vrhu sise, izokrenutih vrhova sisa ili hiperkeratoze). Ta faza također predstavlja kritičan trenutak za nastanak novih infekcija. Dakle, „slijepa” mužnja započinje kada protok mlijeka padne ispod navedenih graničnih vrijednosti. To razdoblje može trajati kraće od jedne minute pri ručnom skidanju muzne jedinice, kraće od 30 sekundi pri automatskom skidanju te kraće od 20 sekundi kod robotske mužnje.

Slika 7: Ova slika prikazuje primjer grafikona na kojem se na kraju procesa mužnje može uočiti pojava tzv. „slijepe mužnje” (mužnja u prazno). Crna linija prikazuje razinu vakuuma na vrhu sise (ciljani raspon je 35–42 kPa), dok plava linija prikazuje razinu vakuuma u korijenu sise (ciljana vrijednost je ispod 20 kPa). Grafikon jasno pokazuje kada započinje slijepa mužnja; ta faza traje gotovo trećinu ukupnog vremena mužnje, tijekom čega tlakovi u korijenu sise ostaju visoki jer mlijeko više ne istječe s vrha sise.

Zaključak

Proces mužnje značajno utječe na udobnost krava, broj somatskih stanica, stopu novih infekcija i pojavnost kliničkog mastitisa. Dinamičko ispitivanje mužnje pomoću uređaja VaDia omogućuje nam točno utvrđivanje onoga što se događa tijekom procesa mužnje te pruža priliku za provedbu manjih prilagodbi koje mogu imati značajan učinak. Velika količina informacija može se prikupiti jednostavnim promatranjem (čistoća, kondicija sisa, redoslijed postupaka pri mužnji, ponašanje krava itd.). Najčešći problemi uočeni u praksi su slijepa mužnja, dvofazna (bimodalna) mužnja i nedovoljna čistoća vrha sise.

Autorica: Hana Hrovatin, dr. med. vet., Animalis d.o.o.

POVEZANI ČLANCI

Praćenje zdravlja mliječne žlijezde uz program KENO™-M